{
  "trx_id": "96e9a57aca182fd52dd2f944417babd2dfa6ef77",
  "block": 40292522,
  "trx_in_block": 9,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2020-01-27T10:43:21",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "maarko",
      "parent_permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "author": "steemitboard",
      "permlink": "steemitboard-notify-maarko-20200127t104320000z",
      "title": "",
      "body": "Congratulations @maarko! You received a personal award!\n\n<table><tr><td>https://steemitimages.com/70x70/http://steemitboard.com/@maarko/birthday1.png</td><td>Happy Birthday! - You are on the Steem blockchain for 1 year!</td></tr></table>\n\n<sub>_You can view [your badges on your Steem Board](https://steemitboard.com/@maarko) and compare to others on the [Steem Ranking](https://steemitboard.com/ranking/index.php?name=maarko)_</sub>\n\n\n###### [Vote for @Steemitboard as a witness](https://v2.steemconnect.com/sign/account-witness-vote?witness=steemitboard&approve=1) to get one more award and increased upvotes!",
      "json_metadata": "{\"image\":[\"https://steemitboard.com/img/notify.png\"]}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "06a9164a29fd87374efce9b043ab8e9154a76177",
  "block": 34455952,
  "trx_in_block": 20,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T14:36:03",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "steemitboard",
      "author": "maarko",
      "permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "weight": 100
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "43d2e25d9a8d4ba73a87557bd51d888f5c34e44a",
  "block": 34455951,
  "trx_in_block": 59,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T14:36:00",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "maarko",
      "parent_permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "author": "steemitboard",
      "permlink": "steemitboard-notify-maarko-20190707t143602000z",
      "title": "",
      "body": "Congratulations @maarko! You have completed the following achievement on the Steem blockchain and have been rewarded with new badge(s) :\n\n<table><tr><td><img src=\"https://steemitimages.com/60x70/http://steemitboard.com/@maarko/posts.png?201907071351\"></td><td>You published more than 70 posts. Your next target is to reach 80 posts.</td></tr>\n</table>\n\n<sub>_You can view [your badges on your Steem Board](https://steemitboard.com/@maarko) and compare to others on the [Steem Ranking](https://steemitboard.com/ranking/index.php?name=maarko)_</sub>\n<sub>_If you no longer want to receive notifications, reply to this comment with the word_ `STOP`</sub>\n\n\nTo support your work, I also upvoted your post!\n\n\n###### [Vote for @Steemitboard as a witness](https://v2.steemconnect.com/sign/account-witness-vote?witness=steemitboard&approve=1) to get one more award and increased upvotes!",
      "json_metadata": "{\"image\":[\"https://steemitboard.com/img/notify.png\"]}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "eea78b39b4e58c5bb48cc9231b8235c1db6ae861",
  "block": 34451510,
  "trx_in_block": 0,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T10:53:51",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "f8d8db14342710f8ee9c44f93facd7f1589a0ca3",
  "block": 34451499,
  "trx_in_block": 0,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T10:53:18",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "7b433ca2bdddf967f9c6f1de2139203b9e02ed46",
  "block": 34451184,
  "trx_in_block": 19,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T10:37:33",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "7b433ca2bdddf967f9c6f1de2139203b9e02ed46",
  "block": 34451184,
  "trx_in_block": 19,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T10:37:33",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "teleskop",
      "author": "maarko",
      "permlink": "kakavjeplenkovipregovarajelimacrondobiosvemerkelnetoaistokeuropeuglavnomnita-pi633wo7e5",
      "title": "Kakav je Plenković pregovarač: Je li Macron dobio sve, Merkel nešto, a istok Europe uglavnom ništa",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190429117020.jpeg</center> <br/>Još se ne smiruju reakcije na nedavni bruxelleski summit gdje su čelnici država ili vlada nakon dugih pregovora izabrali novo vodstvo Europske unije. Aktualni predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker drži da taj izbor baš i nije bio transparentan. Manfred Weber, do tog summita najizgledniji kandidat za Junckerova nasljednika, ne skriva svoje razočaranje te se žali u intervjuima kako mu je presudila osovina francuskog i mađarskog čelnika Emmanuela Macrona i Viktora Orbana i to temeljem zakulisnih razgovora kojima su poništeni izborni rezultati.\r\n\r\nNjemačka kancelarka Angela Merkel uglavnom šuti zbog odnosa u svojoj vladi jer njezinu ministricu i dugogodišnju odanu suradnicu Ursulu von der Leyen koja je odabrana za novu čelnicu Europske komisije ne podržava SPD, njen koalicijski partner. U periodu do njenog potvrđivanja u Europskom parlamentu, gdje se ne isključuju problemi, ali većina je mišljenja da će ipak proći, svaka od strana u tim pregovorima zbraja što je tko dobio a što izgubio.\r\n\r\nČelnici iz istočne Europe likuju što za nasljednika Junckera nije izabran Frans Timmermans, vodeći (spitzen) kandidat socijalista koji ih je tijekom kampanje oštro kritizirao zbog migrantske politike i nepoštovanja europskih pravnih stečevina. Drugi, pak, poput hrvatskog premijera Plenkovića ustravaju kako su oni pobijedili jer novi čelnik Komisije dolazi iz stranke koja je na EU izborima dobila relativnu većinu, dakle, pučana. Pritom je, barem prema bruxelleskim kuloarima, boreći se za to načelo, Plenković htio ponešto ušićariti i za sebe.\r\n\r\nZadovoljna može dijelom biti i Merkel jer, iako je propao njen sustav vodećih kandidata, ipak će jedna Njemica biti na čelu Unije, što nije propustila naglasiti. Što se Webera tiče, za njim neće dugo žaliti jer on ionako dolazi iz bavarskog CSU-a s kojim ima zategnute odnose. Tko je onda pravi pobjednik ovih pregovora? Analitičari su tu prilično jasni. Francuski predsjednik Emmanuel Macron. Najprije je srušio sustav vodećih kandidata izvevši to vrlo lukavo.\r\n\r\nPrvo je, želeći eliminirati Webera, sklopio savez s Orbanom kojeg je inače ne tako davno kritizirao kao „nacionalista“ i „ludu glavu koja laže svom narodu“. Potom je s najvećom zagovornicom tog sustava Angelom Merkel u japanskoj Osaki na summitu G20 dogovorio izbor socijalista Timmermansa za Junckerova nasljednika. Na kraju je, kada su se Orbanu u protivljenju Timmermansa pridružili čelnici iz istočne Europe zajedno s hrvatskim premijerom Plenkovićem, svima njima iza leđa s njemačkom kancelarkom dogovorio potpuno novu strukturu koju dotada nitko nije ni spominjao.\r\n\r\nZa čelnicu Komisije odabrana je von der Leyen, Njemica, ali rođena u Bruxellesu. Mediji o njoj pišu kao o frankofilnoj političarki kojoj je francuski jedan od maternjih jezika. Dolazi iz reda pučana, pa je i Plenković s time zadovoljan, iako u toj novoj strukturi vjerojatno nema mjesta za njega. Za predsjednika Europskog vijeća izabran je liberal Charles Michel, koji dolazi iz Valonije, frankofononog dijela Belgije. Šefica Europske središnje banke bit će Francuskinja Christine Lagarde, dosadašnja čelnica Međunarodnog monetarnog fonda.\r\n\r\nUtješne funkcije dodijeljene su Španjolcima, socijalist Josep Borell bit će povjerenik za vanjske i sigurnosne poslove, te Talijanima čiji je zastupnik socijalist David Sassoli već izabran za predsjednika Europskog parlamenta, kako bi podržali ovakav izbor. Francuski mediji, ali ne samo oni, pišu da je Macron zapravo jedini pobjednik. Vratio se u Pariz kao Napoleon nakon svojih uspješnih vojnih pothvata, napisao je Liberation. Srušio je njemački model 'spitzen' kandidata, a na tri glavne funkcije EU-a izabrane su osobe po njegovoj volji.\r\n\r\nDijelom može biti zadovoljna i Merkel jer neformalna europska vlada dolazi u njemačke ruke. Ostali, pogotovo oni iz istočne Europe, nisu dobili ništa. Bili su važni dok je trebalo voditi borbu protiv izbora nekih od čelnika, a na kraju, pri raspodjeli kolača, ostali su i bez mrvica.\r\n\r\nOvo bruxellesko dogovaranje je pokazalo i kakav će biti novi odnos snaga u Europi nakon Brexita. Sve bitno dogovarat će se između Francuske i Njemačke, većini ostalih ipak prepuštene samo sporedne uloge. Sa skorim odlaskom Merkel koja je dugo godina, kako se držalo, bila vladarica Europe, sada valja računati na Macrona kao političara koji se trsi zauzeti njeno mjesto.\r\n\r\n&nbsp;\r\n\r\nFoto: Michael Kappeler/DPA <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/macron-merkel-plenkovic </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190429117020.jpeg\"],\"tags\":[\"teleskop\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/macron-merkel-plenkovic\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "cf8239aa8644b6601532b0f1c38db0742cadeb4d",
  "block": 34447922,
  "trx_in_block": 11,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-07-07T07:54:12",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "spaminator",
      "author": "maarko",
      "permlink": "jelikrstieviodustaoodleteihkantibugarikupujunovef-16poljacisvemirskef-35-c0rmr5u7ld",
      "weight": -5
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "904a3795bd4a096c2c6d8e77c521b042d3f62441",
  "block": 34265695,
  "trx_in_block": 4,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-30T23:47:21",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "jelikrstieviodustaoodleteihkantibugarikupujunovef-16poljacisvemirskef-35-c0rmr5u7ld",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "cd71b62989e4753a524a357f1c82b11412795840",
  "block": 34261362,
  "trx_in_block": 20,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-30T20:10:33",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "jelikrstieviodustaoodleteihkantibugarikupujunovef-16poljacisvemirskef-35-c0rmr5u7ld",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "b556a312ac59d94d2fb3ae7e56c47338eacc5a88",
  "block": 34261339,
  "trx_in_block": 31,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-30T20:09:24",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "jelikrstieviodustaoodleteihkantibugarikupujunovef-16poljacisvemirskef-35-c0rmr5u7ld",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "dacdf9e4871c4dfd2d08cbda6d8b2d84814ffa40",
  "block": 34261035,
  "trx_in_block": 34,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-30T19:54:12",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "jelikrstieviodustaoodleteihkantibugarikupujunovef-16poljacisvemirskef-35-c0rmr5u7ld",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "dacdf9e4871c4dfd2d08cbda6d8b2d84814ffa40",
  "block": 34261035,
  "trx_in_block": 34,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-30T19:54:12",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "borbeniavioni",
      "author": "maarko",
      "permlink": "jelikrstieviodustaoodleteihkantibugarikupujunovef-16poljacisvemirskef-35-c0rmr5u7ld",
      "title": "Je li Krstičević odustao od letećih kanti: Bugari kupuju nove F-16, Poljaci svemirske F-35...",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2018/12/H20181216033899-1.jpg</center> <br/>Kako trenutno stvari stoje, u ovo vrijeme dogodine Hrvatska bi trebala već imati potpisan ugovor u kupnji eskadrile borbenih zrakoplova. Odluka je to državnog vrha okupljenog na sjednici Vijeća za obranu koje je u petak nakon trosatnog razglabanja odlučilo da se ide u taj proces. Priopćenje s tog sastanka je, kako se to običava, bilo škrto i s vrlo malo riječi, ali i iz njih je razvidno da se ide u kupovinu.\r\n\r\nTako će se, kako je zaključeno, što prije uputiti zahtjevi za dostavu ponuda od američkog Lockheed Martina koji proizvodi, među ostalim, i F-16 Block 70/72 zrakoplove kao i švedskom Saabu koji nudi Gripene raznih modela. Očekuje se da bi ponude trebale stići do jeseni kada bi Povjerenstvo, koje će ovaj put biti međuresorno, što znači da u njemu ne bi sjedili samo vojnici, trebalo odabrati zrakoplov koji si Hrvatska može priuštiti.\r\n\r\nIz onog što je objavljeno, nije jasno ide li se u kupovinu novih ili polovnih zrakoplova te hoće li se ići na neku vrstu natječaja ili na izravnu pogodbu. Hrvatska iza sebe ima natječaj u vezi s neuspješnom kupovinom izraelskih F-16 Baraka na kojima je inzistirao ministar obrane Damir Krstičević, a koji na kraju nisu odobrili Amerikanci. Puno je onih u vojnim krugovima koji nisu nezadovoljni takvih ishodom s obzirom da se radilo o, kako su govorili, isluženim zrakoplovima.\r\n\r\nVećina tranzicijskih zemalja koje su danas članice Europske unije i NATO-a, svoje Migove i rusku tehnologiju, zamijenilo je zapadnim zrakoplovima. Češka i Mađarska su već davno nabavili švedske Gripene za koji kažu da je odličan zrakoplov za nadzor zračnog prostora, a jedino nije isproban u ratnim uvjetima pa im se to uzima kao nedostatak.\r\n\r\nPoljska, na krilima nove ekonomske snage, pregovara o kupnji tridesetak američkih F-35 zrakoplova. Slovačka je već zaključila kupovinu 14 novih F-16 Block 70/72 za cijenu od 1,87 milijardi dolara. U to je uključen i pripadajući dio oružja, opreme te obuka pilota.\r\n\r\nRumunjska također dvoji oko kupovine novih ili polovnih F-16. Opekli su nabavkom polovnih F-16 od Portugala. Jeftino su ih platili, ali su potom morali uložiti ogromna sredstava u njihov remont i održavanje. Upravo ovih tjedana Bugarska dovršava svoje pregovore s Amerikancima o kupnji  novih američkih zrakoplova.\r\n\r\nOd SAD-a su dobili ponudu da za 1,67 milijardi dolara dobiju 8 takvih zrakoplova s pratećom opremom. Bugari sada traže da im Amerikanci spuste cijenu na 1,2 milijarde dolara. Ta država inače ima ruske Migove 29s, ali želi svoje ratno zrakoplovstvo uskladiti s NATO standardima. Te Migove 29 Srbija je nedavno dobila od Rusije i s njima, kako kažu, modernizirala svoje zračne snage.\r\n\r\nRok uporabe hrvatskih Migova 21 istječe 2023. Do tada Hrvatska mora nabaviti modernije zrakoplove inače neće imati s čim nadzirati svoj zračni prostor. Ako to sama ne bi radila, hrvatsko nebo mogli bi štititi Mađari i Talijani, a njihova crta dodira bila bi vjerojatno negdje kod Karlovca. Time se, htio to priznao netko ili ne, otvaraju i neke povijesne reminiscencije koje bude ne baš lijepa sjećanja.\r\n\r\nS obzirom na to, odluka Vijeća za obranu da se krene u nabavu modernih zrakoplova zapravo dolazi u krajnji čas. Ako se ugovor potpiše u lipnju 2020. trebat će dvije-tri godine da se piloti obuče i ti zrakoplovi stignu u Hrvatsku. To je vrijeme kada Migovi 21 ionako moraju otići u 'staro željezo'. Kada je riječ o izboru što kupiti, i to je uglavnom sve poznato.\r\n\r\nOsim švedskih Gripena, kojima se ipak daje najmanje šanse, u igri su još samo dvije opcije. Prva je kupovina 12 novih američkih F-16 Block 70/72 za što je Hrvatska već bila dobila ponudu od Amerikanaca prilikom ranijeg natječaja. Cijena je, uključivo s praćeom opremom i obukom pilota, bila 1,8 milijardi dolara.\r\n\r\nDruga opcija je također F-16, ali stariji model Block 50/52. Amerikanci ih koriste za svoje nacionalne garde i imaju znatan broj takvih eskadrila. U prilično su dobrom stanju, stari su oko 20-tak godina i s obzirom da nisu toliko 'izraubani' mogli bi još dosta vremena biti u uporabi.\r\n\r\nOd članica NATO-a s jugoistoka Europe svoje zrakoplovstvo nemaju Slovenija i Crna Gora, a neće ga imati ni Sjeverna Makedonija koja bi dogodine mogla ući u Sjevernoatlantski savez. No, Bugari su se već ponudi da će nadzirati makedonsko nebo novim američkim zrakoplovima koje namjeravaju kupiti.\r\n\r\nIsto tako bi i Hrvatska, kada dobije moderniju eskadrilu, mogla dakako uz naknadu i u okviru NATO-a provoditi te zadatke štiteći ne samo svoj zračni prostor nego i onaj od dijela susjednih zemalja koje to zatraže.\r\n\r\nFoto: Danijel Kasap/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/zrakoplovi-ipak </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2018/12/H20181216033899-1.jpg\"],\"tags\":[\"borbeniavioni\",\"damirkrsticevic\",\"f-16\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/zrakoplovi-ipak\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "9f966834c23e80741127c9211c81356dbe95e08e",
  "block": 34038475,
  "trx_in_block": 5,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-23T02:13:39",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zavjetutnjeistrahnadviroviticomgdjejepalmpovaoprotajnaporukagdjejenesaonjegovmobitel-a35t9waog2",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "5116892c09e80c4c1c9f8a702c1bc4b30b46823e",
  "block": 34037469,
  "trx_in_block": 19,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-23T01:23:15",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zidpostajesvevriboljiveiijeftinijitrumpdemokratenazvaobijesnomljeviarskomruljom-3fx4vshzpi",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "41321781ba240150b7deab682d08fd7f2e565b2c",
  "block": 33965340,
  "trx_in_block": 33,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T13:13:30",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zavjetutnjeistrahnadviroviticomgdjejepalmpovaoprotajnaporukagdjejenesaonjegovmobitel-a35t9waog2",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "160a64da4b58f859b31627475131d35c3e470e11",
  "block": 33965321,
  "trx_in_block": 0,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T13:12:33",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zavjetutnjeistrahnadviroviticomgdjejepalmpovaoprotajnaporukagdjejenesaonjegovmobitel-a35t9waog2",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0e8d81249c4836f6eb0493e9960e604f5224713d",
  "block": 33965175,
  "trx_in_block": 15,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T13:05:15",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "sergino",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zavjetutnjeistrahnadviroviticomgdjejepalmpovaoprotajnaporukagdjejenesaonjegovmobitel-a35t9waog2",
      "weight": 400
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "99dc7a3adac4bb59c2ecde22771bcd35e679cc57",
  "block": 33964992,
  "trx_in_block": 1,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T12:56:06",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "zavjetutnjeistrahnadviroviticomgdjejepalmpovaoprotajnaporukagdjejenesaonjegovmobitel-a35t9waog2",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "99dc7a3adac4bb59c2ecde22771bcd35e679cc57",
  "block": 33964992,
  "trx_in_block": 1,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T12:56:06",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "ivicakirin",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zavjetutnjeistrahnadviroviticomgdjejepalmpovaoprotajnaporukagdjejenesaonjegovmobitel-a35t9waog2",
      "title": "Zavjet šutnje i strah nad Viroviticom: Gdje je Palmpova oproštajna poruka, gdje je nesao njegov mobitel?",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/Screenshot_2019-06-07-Gradonačelnik-Ivica-Kirin-i-Savjet-mladih-–-cilj-je-da-mladi-budu-dio-svih-aktivnosti-i-manifestacija....png</center> <br/>I dalje nema pomaka u rješavanju mračne priče koja proteklih tjedana potresa Viroviticu. Uskokovi istražitelji su na terenu, vjerojatno češljaju bankovne izvode i ispituju sve aktere uključene u ovaj slučaj nezabilježen u modernoj Hrvatskoj. Sve što javnost zna danas je samo ono što je objavljeno u prvih nekoliko dana nakon što je otkriven nestanak 17 milijuna kuna (a možda i više) iz virovitičkog proračuna.\r\n\r\nStanovnici tog grada nerado govore za medije, kažu, zbog straha da se ne zamjere tamošnjoj vlasti, a oni koji se nešto i usude reći, traže da to bude anonimno. Navodno je i zaposlenicima Gradske uprave zabranjeno bilo što govoriti tako da zavjet šutnje prekriva ovu priču u kojoj je ugašen život virovitičkog pročelnika za financije Siniše Palma. Gradonačelnik Ivica Kirin ni ne pomišlja dati ostavku zbog političke odgovornosti na što ga je pozivala tamošnja oporba. Kaže da o svemu ništa nije znao, da njegove odgovornosti nema i da mu je sada glavni cilj vratiti nestali novac u proračun.\r\n\r\nNo, je li baš sve tako kako tvrdi. Postoji najmanje nekoliko nerazjašnjenih situacija oko kojih se u javnosti pojavilo više verzija i trebalo bi se utvrditi što je prava istina. Kirin je kao gradonačelnik bio izravno nadređen svom pročelniku Palmu, koji mu je, kako je rekao, bio i kao član obitelji. Uz to, pokojni Palm je bio izravno nadređen Kirinovoj supruzi Sanji koja je bila njegova prva suradnica. Nije provedena obdukcija, iako je to po zakonu trebalo napraviti. Nije pronađen ni njegov osobni mobitel da bi se vidjelo s kim je komunicirao prije smrti. Što je s navodnom oproštajnom porukom koju je ostavio u svom rokovniku?\r\n\r\nJe li Kirinova supruga Sanja u subotu prijepodne poslala poruku Palmovoj majci da je otišao na godišnji (prema policiji, u to vrijeme je već bio mrtav)? Potpunu sliku trebali bi dati Uskokovi istražitelji za koje se treba nadati da postupak vode neovisno od Kirinovog utjecaja s obzirom da on Viroviticom, kako kažu, vedri i oblači već pet mandata. O kakvom je utjecaju riječ govori i poštapalica kako se u tom kraju posao može dobiti samo uz Kirinovu privolu.\r\n\r\nKada se njemu pridodaju još dvojica moćnika iz Virovitice, akutalni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i šef Hvidre i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić, čija imena se pojavljuju i u ne baš primjerenom kontekstu, onda je jasnija atmosfera koja vlada u tom gradu. Ključno pitanje je, je li pokojni Palm, ako se utvrdi da je doista činio ono za što je posthumno optužen, sve činio sam. Ili je imao pomoćnike odnosno bolje rečeno, suradnike, možda u Gradskoj upravi, banci ili negdje drugdje.\r\n\r\nKirinu, koji je završio Geotehnički fakultet u Varaždinu, se do poziva iz banke ništa nije činilo sumnjivo. Kad je o financijama riječ, na sudu u Zagrebu se protiv njega vodi postupak jer je svojedobno kao ministar unutarnjih poslova dao milijun eura za neke projekte vezane uz aferu Fimi Media. Suđenje traje već dugo, presuda još nije na vidiku, no, Kirin je rekao da se ne osjeća krivim.\r\n\r\nSanader ga je kao mladu snagu HDZ-a i postavio na mjesto ministra iako, kako se pokazalo, baš i nije imao potrebne kompetencije za tu dužnost. Na njega se gledalo s nedovoljnim uvažavanjem posebice nakon što je izletio s pričom o „jubitou“ kako je nazvao You Tube.\r\n\r\nS tog mjesta je otišao nakon lova s generalom Mladenom Markačem i drugima u vrijeme dok je taj časni hrvatski general kod kuće čekao nastavak sudskog procesa pred Haaškim sudom.\r\nNo, neovisno od tih 'grijeha' od kojih neki s današnje točke gledati to i nisu, Kirinov problem je, čini se, što je volio uskakati u hlače koje su mu bile preširoke te ono što se nerijetko događa dužnosnicima koji su dugo na vlasti.\r\n\r\nPomisle da mogu sve i da im nitko ništa ne može, postanu bahati i neoprezni i onda posljedice stižu u obliku nekih afera ili financijskih dubioza. Uskokovi istražitelji trebaju reći što je u ovom najnovijem slučaju u Virovitici bilo posrijedi. No, neovisno od toga, jer Uskok istražuje eventualnu kaznenu odgovornost, Kirin iz svega ne može izići neokrznut. Postoji politička odgovornost za ovo što se događa u Virovitici.Što prije ponudi ostavku možda će moći spasiti nešto od svog moralnog integriteta i karijere koja je čini se dosegla zenit. To i nije loš rezultat za njega s obzirom da se sam školovao tijekom studiranja radeći kao redar u varaždinskim diskotekama.\r\n\r\nNakon što je diplomirao radio je jedno vrijeme u jednoj privatnoj tvrtki, a karijera mu kreće naprijed nakon što se 1997. učlanio u HDZ uspinjući se brzo kroz lokalne strukture te stranke.\r\nNa prijevremenim izborima 2003. postaje gradonačelnik i od tada s prekidom od dvije godine kada je bio ministar, vodi Viroviticu. Ako je biran pet puta očito su tamošnji birači imali za to svojih razloga. Nije mu naštetilo ni otkriće da je 1987. kao 17-godišnjak postao član Saveza komunista.\r\n\r\nLakonski je to riješio tvrdnjom da su ga učlanili bez njegova znanja. No, način kako sada istupa u vezi s nestankom gradskog novca i samoubojstvom svog suradnika, ne sugerira da će ova mučna priča za njega politički dobro završiti. <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/25525-2 </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/Screenshot_2019-06-07-Gradonačelnik-Ivica-Kirin-i-Savjet-mladih-–-cilj-je-da-mladi-budu-dio-svih-aktivnosti-i-manifestacija....png\"],\"tags\":[\"ivicakirin\",\"sinisapalm\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/25525-2\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "125f6933f908d3731ce1b62e7b1a57bdade5514a",
  "block": 33959423,
  "trx_in_block": 12,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T08:17:21",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zidpostajesvevriboljiveiijeftinijitrumpdemokratenazvaobijesnomljeviarskomruljom-3fx4vshzpi",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "c52d0982825fc2163411baa318470a5e68d3dae3",
  "block": 33959415,
  "trx_in_block": 1,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T08:16:57",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zidpostajesvevriboljiveiijeftinijitrumpdemokratenazvaobijesnomljeviarskomruljom-3fx4vshzpi",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "cee3a2fc77dbfab22a3e3c1dfec382622c69a93b",
  "block": 33959106,
  "trx_in_block": 26,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T08:01:30",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "zidpostajesvevriboljiveiijeftinijitrumpdemokratenazvaobijesnomljeviarskomruljom-3fx4vshzpi",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "cee3a2fc77dbfab22a3e3c1dfec382622c69a93b",
  "block": 33959106,
  "trx_in_block": 26,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-20T08:01:30",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "teleskop",
      "author": "maarko",
      "permlink": "zidpostajesvevriboljiveiijeftinijitrumpdemokratenazvaobijesnomljeviarskomruljom-3fx4vshzpi",
      "title": "Zid postaje sve čvršći, bolji, veći i jeftiniji: Trump demokrate nazvao ‘bijesnom ljevičarskom ruljom’",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/HN20190619178627.jpg</center> <br/>‘Bit će ludo”, kazao je Donald Trump najavljujući skup održan u utorak u Orlandu na Floridi gdje je obznanio da kreće u borbu za novi predsjednički mandat na čelu SAD-a. I bilo je.\r\nPred dvadesetak tisuća svojih pristaša, od kojih su mnogi stajali u redovima cijelu noć kako bi dobili mjesto u dvorani, ostajući vjeran svom stilu izdeklamirao je sve ono po čemu je postao prepoznatljiv. Obećao je nastavak dobrih ekonomskih pokazatelja za “najjače gospodarstvo u ljudskoj povijesti”.\r\n\r\nNajavio je još oštriju borbu protiv ilegalne imigracije tako što će zid prema Meksiku postajati “sve čvršći, bolji, veći i jeftiniji” i konačno isušivanje “močvare” u Washingtonu kako naziva svoj rat protiv onih koji je okarakterizirao kao iskvareni politički establishment.\r\n\r\nNi ovom prigodom nije zaboravio spomenuti i novinare koje je opet optužio da, barem kada je on u pitanju, šire lažne vijesti dok je najoštriji bio prema svojim suparnicima, demokratima. Nazvao ih je “bijesnom ljevičarskom ruljom” koja želi “uništiti našu zemlju kakvu poznajemo”.\r\n\r\nPredbacio im je da žele legalizirati ilegalne imigrante koji dolaze preko američke južne granice kako bi “povećali svoju izbornu bazu” poručivši im da se to “neće dogoditi”. Najavio je i da će do kraja svog prvog mandata izgraditi čak 650 kilometara zida prema Meksiku., a ostatak će napraviti u drugom za koji je uvjeren da će ga dobiti.\r\nIstragu Roberta Muellera o navodnom ruskom uplitanju u američki predsjedničke izbore 2016., tijekom koje su i neki Trumpovi suradnici prokazani zbog nezakonitih aktivnosti, proglasio je “ilegalnim pokušajem poništenja rezultata izbora”.\r\n\r<center> <img class=\"wp-image-25507\" src=\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/HN20190619178597.jpg\" alt=\"\" width=\"900\" height=\"600\" /><br/> Donald Trump je uvjeren da će dobiti još jedan mandat Foto: Jim Loo Scalzo/EPA</center>\r\n\r\nZa kraj svog jednoipolsatnog govora razdraganim pristašama koji su ga često prekidali pljeskom i uzvicima odobravanja ostavio je poruku o misiji na Mars koju želi pokrenuti, čime ponovno želi vratiti američki primat nad Rusijom kada je riječ o razvoju tehnologije za putovanja u svemir.\r\nZa novu kampanju modificirao je i stari slogan “Make America Great Again” (Učinimo Ameriku opet velikom) u “Keep America Great” (Održimo Ameriku velikom) čime želi sugerirati da je sve obećano za prvi mandat i ispunio i sada samo treba nastaviti istim tempom i u istom stilu kako bi se učvrstilo to što je napravljeno.\r\n\r\nIako dobar dio američkih i europskih medija s velikom skepsom prati sve ono što Trump radi, pa je tako bilo i u vezi s ovom najavom kandidature, ipak nisu propustili u svojim izvješćima spomenuti da je skup u Orlandu bio prava, punokrvna, politička predstava.\r\n“Ništa nije bilo normalno, ali bio je to zadivljujući show”, jedan je od komentara onog što se tamo događalo. Mnogi u Americi još dijele svoje oduševljenje Trumpom pa je tako čak 120 tisuća ljudi htjelo dobiti ulaznicu za ovaj skup. Oni koji nisu bili te sreće pred dvoranom su sve promatrali preko nekoliko ogromnih video ekrana.\r\n\r\nU analizama tog skupa većina medija donosi kako je bio uobičajen za Trumpa. Nakon predstavljanja uspjeha svoje administracije što nije prošlo bez samohvala i pretjerivanja, uslijedili su neizostavni napadi na političke suparnike, demokrate, koje je ocrnjivao do krajnjih granica.\r\nNa meti mu je i dalje protukandidatkinja iz prošlih izbora Hillary Clinton koju ni ovaj put nije propustio podsjetiti na njenu aferu s privatnom elektronskom poštom preko koje je slala službene obavijesti. No, tu nije stao. “Glas za bilo kojeg demokrata, glas je za radikalni socijalizam i uništenje američkog sna”, nije okolišao Trump.\r\n\r\nPristaše je pozvao da mu opet daju povjerenje na izborima koji će se održati 3. studenog 2020. pojašnjavajući im da to zapravo ni neće biti obični izbori nego neka vrsta plebiscita protiv onih koji su “pokušali potkopati američku demokraciju, potkopati vas”, uskliknuo je aktualni američki predsjednik praćen glasnim uzvicima odoboravanja.\r\n“Obećajem da vas nikada neću iznevjeriti”, rekao je na kraju Trump i s obzirom na način kako vlada, to mu sada vjeruju i oni koji ga podržavaju kao i oni koji zaziru od njega i zapravo ga preziru.\r\nKako god bilo, za razliku od 2015. kada je ušao u kampanju praćen podsmijehom i s relativno malim donacijama jer mnogi nisu vjerovali da može uspjeti u naumu da postane američki predsjednik, sada je sve potpuno drukčije. Trump naprosto pliva u novcu. Već je prikupio čak 80 milijuna dolara od raznih donatora i taj iznos će se samo povećavati.\r\n\r\nSvoju političku agendu i dalje će promovirati kroz čvrste, neki kažu i radikalne, stavove o ilegalnoj imigraciji i gradnji zida, problemu koji ima sa ‘zlim medijima’, priči o pokvarenoj političkoj kasti iz Washingtona koja je otela vlast narodu te navodno nedomoljubnim demokratima kao i onu o prestižnom, a za mnoge i kontroverznom, planu putovanja na Mars.\r\n\r\nKako god prošao pri pokušaju osvajanja novog predsjedničkog mandata, oponenti mu neće moći prigovoriti, kao što se to inače događa velikom broju političara, da je u kampanji govorio jedno, a kad je došao na vlast, postupao drukčije. Trump je ostao uglavnom isti, na radost svojih, očito dovoljno brojnih, pristaša, a na žalost onih kojih nije malo, a drže ga prilično nedostojnim dužnosti koju obnaša.\r\n\r\nFoto: Cristobal Herrera/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/trump-novi-mandat </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/HN20190619178627.jpg\"],\"tags\":[\"teleskop\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/trump-novi-mandat\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "34c5aa812c324cc3055546cfbda90b731546527c",
  "block": 33943141,
  "trx_in_block": 27,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-19T18:42:18",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "spaminator",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "weight": -4
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "a5df2c34a3801372afa218017c3b0eb2000894be",
  "block": 33867386,
  "trx_in_block": 7,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-17T03:19:06",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "33564a4b553b7386ede0448b1a70290133ba964b",
  "block": 33756670,
  "trx_in_block": 12,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-13T06:57:24",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "d998041ee5f723274431dfd98a99f385067a99e9",
  "block": 33756664,
  "trx_in_block": 0,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-13T06:57:06",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "team",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "weight": 1000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "2c2ad2ea93720784d0c723ecd1db21775c332038",
  "block": 33756657,
  "trx_in_block": 14,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-13T06:56:45",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "23c5a55002d89ca87a5a1e0041e1c1eb33567e14",
  "block": 33756512,
  "trx_in_block": 1,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-13T06:49:30",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "sergino",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "weight": 400
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0cce42a3567783303274529e4f501d8d78345472",
  "block": 33756327,
  "trx_in_block": 14,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-13T06:40:15",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0cce42a3567783303274529e4f501d8d78345472",
  "block": 33756327,
  "trx_in_block": 14,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-13T06:40:15",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "teleskop",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelaneeliplatitidughrvatskojopetnasudusaslovencimazbogljubljanskebanke-97hie04akj",
      "title": "'Dežela' ne želi platiti dug Hrvatskoj: Opet na sudu sa Slovencima zbog Ljubljanske banke",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/HN20190606165929.jpg</center> <br/>Hrvatska i Slovenija ponovno su u pravnom sporu. Srećom, ovaj put izlaze pred sud, a ne pred ad hoc arbitražu i svoje će argumente iznijeti već ove srijede u Strasbourgu. Slovenija, naime, želi tužiti Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava zbog navodnog duga hrvatskih poduzeća Ljubljanskoj banci. Izračunali su da je riječ o čak 429 milijuna eura koje bi im službeni Zagreb zbog toga trebao isplatiti.\r\n\r\nTa tužba je, međutim, pokrenuta kako bi Slovenija izbjegla platiti 270 milijuna eura za štedne uloge hrvatskih štediša Ljubljanske banke koje je početkom devedesetih isplatila Hrvatska. Dakako, tome treba pribrojiti i kamate za proteklo razdoblje. Riječ je onim štedišama koji su svoje ušteđevine iz Ljubljanske banke dobili početkom devedesetih. Isplatila ih im je hrvatska država preko Zagrebačke i Privredne banke i to na način da je onima koji su odmah htjeli cijeli iznos bilo uz diskont, dok su oni koji su pristali na isplatu u ratama, dobili sve.\r\n\r\nPrije nekoliko godina Hrvatska je ovlastila Zagrebačku i Privrednu banku da sudskim putem za njen račun pokušaju naplatiti od nove ili stare Ljubljanske banke, zapravo od Slovenije, taj iznos koji je ona platila hrvatskim štedišama te banke. Slovenija se tome protivi, međutim, sudovi po tom pitanju već rade, donesene su i neke pravomoćne presude, provedene su i ovrhe nad dijelom imovine te banke u Hrvatskoj. I taj proces neće stati sve dok Hrvatska ne namiri taj dug bilo od te banke bilo od tvrtki u kojima ta banka ima udjela, bilo na kraju od slovenske države.\r\n\r\nOstali štediše koji su zadržali svoje štedne račune u toj banci, kako znamo, su prije nekoliko godina odlukom ovog istog, Europskog suda za ljudska prava, dobili pravo na povrat svojih ušteđevina. Sud je, naime, u slučaju dvoje štediša te banke iz BiH, ustvrdio da su bili diskriminirani i naložio Sloveniji da im vrati njihove ušteđevine, ali ne samo njima, nego svim neslovenskim štedišama kojima su bile otete.\r\n\r\nS ovom tužbom protiv Hrvatske, dakle, Slovenija pokušava napraviti pravni manevar kako bi pri budućim pregovorima s Hrvatskom umanjila iznos ili izbjegla plaćanje spomenutih 270 milijuna eura. Istina je da je Ljubljanska banka kreditirale neke hrvatske tvrtke poput Ine, Chromosa, kombinata Osijek pa i Privredne banke Zagreb. Hrvatska strana, koju u tom sporu predstavlja Štefica Stažnik, kaže da su neki od tih dugova kroz sudske procese naplaćeni, bilo je i nekih ovrha, a neki procesi još traju.\r\n\r\nNo, pojašnjava Stažnik, to su odnosi banke i poduzeća i spadaju u područje dobrih ili loših poslovnih odluka banaka kada je riječ o njihovim ulaganjima. Negdje su polučili dobit, a negdje su, kao što se događa i danas, bile loša investicija. Slovenija, međutim, tvrdi da ti neki krediti Ljubljanske banke hrvatskim poduzećima nisu vraćeni jer Hrvatska „krši pravo na pošteno suđenje“ u tim sporovima. Hrvatska s druge strane tvrdi da se ne miješa u ta pitanja.\r\n\r\nPodsjetimo, istu tužbu koju je u srijedu podnijela Slovenija, 2007. je pred istim sudom predala Ljubljanska banka. Sud se tada proglasio nenadležnim za taj spor. Hrvatska je uvjerena da će tako biti i sada, ali treba vidjeti što će se događati. U poslovnim pa i sudskim krugovima inzistiraju da štedni ulozi pojedinaca u nekoj banci imaju posve drukčiji status od sudbine kredita koje je neka banka plasirala nekom poduzeću. Osim toga, Hrvatska nikada nije donijela nikakvu odluku da se ti krediti ne trebaju vraćati.\r\n\r\nNasuprot tome, Slovenija je ustavnim zakonom iz 1994. oduzela ušteđevinu hrvatskih štediša u Ljubljanskoj banci. Dugo godina su taj potez, koji je diskriminacija po sebi, opravdali tvrdnjom kako se radi o sukcesijskom pitanju bivše države. Iz Strasbourga su im na kraju poručili da novac štedišama moraju vratiti. Kada je riječ o novoj slovenskoj tužbi nije jasno ni kako se došlo do iznosa od 429 milijuna eura koji mnogi drže prenapuhanim.\r\n\r\nS druge strane, Hrvatska je samo zbrojila iznose koje je isplatila hrvatskih štedišama Ljubljanske banke i tu je sve transparentno. Treba pričekati pravorijek suda, no, teško se oteti dojmu kako i sadašnja slovenska vlast, baš kao i one ranije, pokušavaju ovim manevrom izbjeći plaćanje starih računa koji, kako vidimo, prije ili kasnije ipak stižu na naplatu. S kamatama.\r\n\r\nFoto: Daniel Novakovič/STA/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/hrvatska/dezela-ne-zeli-platiti-dug-hrvatskoj-opet-na-sudu-sa-slovencima-zbog-ljubljanske-banke/ </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/06/HN20190606165929.jpg\"],\"tags\":[\"teleskop\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/hrvatska/dezela-ne-zeli-platiti-dug-hrvatskoj-opet-na-sudu-sa-slovencima-zbog-ljubljanske-banke/\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "1acb8f2493c803ff4085d97807273e05d8fd0ae9",
  "block": 33618373,
  "trx_in_block": 7,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-08T11:32:21",
  "op": [
    "transfer",
    {
      "from": "maarko",
      "to": "deepcrypto8",
      "amount": "120.000 STEEM",
      "memo": "103191418"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "f31e0452d4685fe39ec49affae14fa2f2c7ebc45",
  "block": 33618359,
  "trx_in_block": 18,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-08T11:31:39",
  "op": [
    "transfer_to_vesting",
    {
      "from": "maarko",
      "to": "maarko",
      "amount": "5.578 STEEM"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0489d889b2763965da9584732132c5dea4ee20f2",
  "block": 33618354,
  "trx_in_block": 3,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-06-08T11:31:24",
  "op": [
    "claim_reward_balance",
    {
      "account": "maarko",
      "reward_steem": "0.000 STEEM",
      "reward_sbd": "0.019 SBD",
      "reward_vests": "212.279213 VESTS"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "dd1e883d7ff1401d477ee5cb184d5f15f1ad627d",
  "block": 33151512,
  "trx_in_block": 18,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-23T06:05:12",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "tumanovizbortrebamolidandravnostislavitikaonekad30svibnja-pg8fupl1rl",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "d304aeef38ffc4d28e9dbcb410a2b47be6b71803",
  "block": 33151186,
  "trx_in_block": 1,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-23T05:48:54",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "tumanovizbortrebamolidandravnostislavitikaonekad30svibnja-pg8fupl1rl",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "6577f4c5f0b75a573cbc5cc5e2c62364860d980b",
  "block": 33151184,
  "trx_in_block": 21,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-23T05:48:48",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "tumanovizbortrebamolidandravnostislavitikaonekad30svibnja-pg8fupl1rl",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "6577f4c5f0b75a573cbc5cc5e2c62364860d980b",
  "block": 33151184,
  "trx_in_block": 21,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-23T05:48:48",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "teleskop",
      "author": "maarko",
      "permlink": "tumanovizbortrebamolidandravnostislavitikaonekad30svibnja-pg8fupl1rl",
      "title": "Tuđmanov izbor: Trebamo li Dan državnosti slaviti, kao nekad, 30. svibnja?",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/H20180625000476.jpg</center> <br/>U javnosti su već krenule polemike nakon nedavne izjave predsjednika vlade Andreja Plenkovića na predizbornom skupu HDZ-a u Ciboni da bi Dan državnosti umjesto 25. lipnja trebali obilježavati kao nekad, 30. svibnja. „Identifikacija s 30. svibnja je puno snažnije ušla u osjećaje i sjećanja većine hrvatskih ljudi“, rekao je Plenković dodavši kako je i 25. lipnja „naravno bitan datum“.\r\n\r\nDa je tomu tako vjerojatno će svjedočiti, kao i ranijih godina, televizijske ankete u kojima će novinari pitati slučajne prolaznike znaju li koji blagdan obilježavamo tog 25. lipnja. Dobar dio njih, barem ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu, neće znati na to odgovoriti. Ili barem neće biti posve sigurni.\r\n\r\nI za to nisu ništa krivi. Posljedica je to promjene u obilježavanju blagdana koja se dogodila 2001. godine. Umjesto Dana državnosti koji se dotad obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine nakon provedenih slobodnih izbora, uvedeno je više promjena koje su stvorile zbrku.\r\n\r\nDan državnosti je pomaknut na 25. lipnja kada je Sabor (1991.) donio odluku o suverenosti i samostalnosti s odgodom primjene (moratorijem) na tri mjeseca. Osim toga, uveden je novi blagdan Dan neovisnosti 8.listopada u sjećanje na taj dan iz 1991. kada je Sabor zasjedajući u podrumu Inine zgrade, nakon što su dan ranije raketirani Banski dvori, donio odluku o razdruživanju s bivšom SFRJ.\r\n\r\nSve bi bilo u redu da je taj novi itinerarij državnih praznika s Danom državnosti 25. lipnja zaživio, jer saborska odluka o samostalnosti je doista važna makar tog dana nije i primjenjena. Ali, nije uhvatio korijena. I teško da će ikad. Možda tome doprinosi i činjenica da u lipnju, kao što je slučaj ove godine, imamo u razmaku od svega nekoliko dana, tri državna blagdana.\r\n\r\nNajprije nas u četvrtak, 20. lipnja čeka Tijelovo (koje ove godine tako pada), zatim u subotu 22. lipnja je Dan antifašisičke borbe i na kraju, u utorak 25. lipnja, obilježit ćemo Dan državnosti. Mnogima se tu teško snaći bez gledanja u kalendar. Zato mnogi odavno govore da bi obilježavanje Dana državnosti trebalo vratiti na stari datum, 30. svibnja, kako je obilježavan do 2001. godine.\r\n\r\nPritom bi svakako trebalo izbjeći bilo kakve ideološke rasprave. Sada je prošlo dovoljno godina od hrvatskog osamostaljenja da ni desnici ni ljevici ni onima s centra ne treba nametanje datuma obilježavanja državnih blagdana na način da ih se tumači kao vlastitu političku pobjedu, a da se netko s drugog političkog spektra osjeća poraženim.\r\nFormiranje Sabora 1990. u koji su ušli zastupnici svih opcija nakon provedenih višestranačkih izbora je događaj koji mogu slaviti svi kojima je demokracija, unatoč svih nedostataka, bolji oblik vladavine od bilo kakvog totalitarizma. To je ipak bila važna razdjelnica.\r\n\r\nDakako, promjena datuma obilježavanja Dana državnosti nije nešto što će promijeniti hrvatsku ekonomiju i poboljšati stanje u društvu u kojem vladajuće strukture, kako vidimo, uporno izbjegavaju provesti nužne reforme da bi se Hrvatska pridružila krugu uspješnih tranzicijskih zemalja.\r\n\r\nAli barem može ukloniti zbrku koja postoji u vezi s tim i eliminirati, kako se pokazalo, jedan loš i nepotreban politički zahvat u strukturu državnih blagdana koju je većina naroda bila prihvatila. Inače, odluke o državnim blagdanima u Saboru se donose natpolovičnom većinom svih zastupnika.\r\n\r\nDakle, od njih 151 za tu odluku treba 76 ruku. No, takva odluka ima smisla jedino ako je podrži približno dvotrećinska većina jer to onda znači da se s eventualnom promjenom vlasti neće mijenjati i datum obilježavanja praznika koji treba postati prepoznatljivom nacionalnom tradicijom.\r\n\r\nDa je vrijeme za promjenu pokazuje i usporedba događanja na ta dva datuma u novinskoj arhivi. Nekad se na 30. svibnja slavilo, neovisno od službenih proslava, društvo se okupljalo, pjevalo se, veselilo, nastupali su zborovi, svirala je limena glazba, a na 25. lipnja osim nekoliko protokolarnih i suhoparnih državnih predstava, nema gotovo ničega što bi ukazivalo da je riječ o važnom državnom blagdanu.\r\n\r\nFoto:  Denis Cerić/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/hrvatska/tudmanov-izbor-trebamo-li-dan-drzavnosti-slaviti-kao-nekad-30-svibnja/ </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/H20180625000476.jpg\"],\"tags\":[\"teleskop\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/hrvatska/tudmanov-izbor-trebamo-li-dan-drzavnosti-slaviti-kao-nekad-30-svibnja/\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0000000000000000000000000000000000000000",
  "block": 33131068,
  "trx_in_block": 4294967295,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 5,
  "timestamp": "2019-05-22T13:02:18",
  "op": [
    "fill_vesting_withdraw",
    {
      "from_account": "maarko",
      "to_account": "maarko",
      "withdrawn": "0.000009 VESTS",
      "deposited": "0.000 STEEM"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "278d84630c1016593f2a0279eeacefbe1f620578",
  "block": 32959896,
  "trx_in_block": 15,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T14:18:09",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "pinoy",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "weight": 1000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "745d2244124029e50a5de51796f006134b5b8568",
  "block": 32959592,
  "trx_in_block": 6,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T14:02:57",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "yehey",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "weight": 1000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0020928c6eca63f446e1389eb37d3438b3f3ee1f",
  "block": 32959237,
  "trx_in_block": 26,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T13:45:09",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "710656d5e441c8c500ce4222806517a1efac4771",
  "block": 32959050,
  "trx_in_block": 3,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T13:35:48",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "emypooker",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "ac5a24035f1a38bf16e997a3c2f1078f6179dcc7",
  "block": 32958910,
  "trx_in_block": 19,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T13:28:48",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fityan",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "433b6c5b210f2566a371d5cc584765df06a1ec0a",
  "block": 32958904,
  "trx_in_block": 16,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T13:28:30",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "38acaf3f7d8a0a1ed9e24f0459f3e234e9420bd0",
  "block": 32958902,
  "trx_in_block": 5,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T13:28:24",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "38acaf3f7d8a0a1ed9e24f0459f3e234e9420bd0",
  "block": 32958902,
  "trx_in_block": 5,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-16T13:28:24",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "teleskop",
      "author": "maarko",
      "permlink": "udripopovjerenstvukuevievputpremadivljemzapadu-ecj9kss14t",
      "title": "Udri po Povjerenstvu: Kuščevićev put prema Divljem zapadu",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190404090431.jpg</center> <br/>Ranijih godina divili smo se slučajevima iz razvijenih demokracija u kojima su državni dužnosnici morali podnositi ostavke ili izlaziti pred sud zbog prijestupa vezanih uz njihove imovinske kartice, pogodovanje pri dobivanju državnih poslova, neprimjereno plaćanje njihovih osobnih troškova ili neopravdano trošenje novca državnih obveznika.\r\nPred očima nam je još slučaj švedske ministrice koja je službenom karticom u zračnoj luci kupila sebi čarape jer nije imala gotovine, pa je unatoč malom iznosu koji je potrošila te iako je novac odmah vratila, morala odstupiti.\r\n\r\nNeki se još sjećaju bivšeg njemačkog predsjednika Christiana Wulffa koji je zbog 716,90 eura koji mu je jedan poduzetnik platio za hotelski smještaj, bio izvrgnut sudskom postupku koji mu je potpuno uništio vjerodostojnost jer se sumnjalo da mu je pogodovao pri dobivanju jednog posla.\r\n\r\nIli nedavni slučaj švedske ministrice porijeklom iz BiH koja je morala otići iz tamošnje vlade i prekinuti svoju dotad sjajnu političku karijeru nakon što ju je policija zaustavila dok je vozila svoj automobil i pronašla joj u krvi 0,2 promila alkohola. Točno, samo 0,2 promila, ali kako je dopušteno 0,0 cijela javnost je tražila njen odlazak.\r\nTako se to događa u zemljama gdje se poštuju pravila, gdje ima reda, a koje su valjda dijelog i zbog toga pravno uređene i ekonomski razvijene na što ukazuju i podaci da je kupovna moć njihovih podanika nekoliko puta veća nego onih, primjerice u Hrvatskoj.\r\n\r\nKod njih, političari odnosno državni dužnosnici nisu svete krave kojima se gleda kroz prste, pri počinjenju i najmanjih prekršaja. Upravo suprotno, zato što njihove primjerene plaće dolaze od novca koji zarađuju svi porezni obveznici, dužni su se jednako kao i obično građani, pridržavati svih regula.\r\n\r\nNjihove imovinske kartice uoči, tijekom i nakon obnašanja dužnosti redovito češljaju porezne vlasti i nema šanse da će ostati nekažnjeni ako se utvrdi nesrazmjer između službenih primanja i utvrđene imovine. I neće samo morati otići s dužnosti koju obnašaju, nego će za to i sudski odgovarati, a ako se utvrdi nesrazmjer, imovina im se plijeni.\r\nTe razvijene demokracije su u tome pokušale slijediti i brojne tranzicijske zemlje prije svega kako bi spriječili razgranato mito, korupciju i nepotizam. Tako je i Hrvatska svojedobno, između ostalih mehanizama, uvela Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, nezavisno tijelo koje se bavi tim pitanjima.\r\n\r\nNemaju velike ovlasti, ali mogu utvrditi nepravilnosti i izreći simobličnu novčanu kaznu koja služi kao neka vrsta preventive drugim dužnosnicima da u tom pogledu budu obazriviji. Tako su pred Povjerenstvom završili mnogi dužnosnici.\r\n\r\nBivši čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko morao je odstupiti iz vlade zbog poslova svoje supruge, imenovanje ujaka sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića na jednu unosnu sinekuru također se našlo pred tim tijelom, oporbena političarka Anka Mrak Taritaš nedavno je morala platiti neke kazne zbog svoje imovinske kartice.\r\nPovjerenstvo svako malo raspravlja i o potezima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, ovih dana bavi se i razlikom u kvadratima prijavljene i stvarne površine kuće ministra Tomislava Tolušića i njegovom vezom s poduzetnikom koju mu ju je gradio, a prije toga je često dobivao poslove od njega dok je bio župan.\r\n\r\nVažnost tog Povjerenstva je i u tome što postupke pokreće nakon dobivene prijave protiv nekoga, ali to može učiniti i samoinicijativno, ako to procijeni temeljem medijskih napisa. Nakon što prouči slučaj i zatraži očitovanja od prozvanih, odlučuje hoće li otvoriti predmet.\r\nTime zapravo obavlja nadzor nad načinom na koji političari iz vlasti i oporbe obavljaju svoju dužnost. I svojim odlukama ih primorava da u tom pogledu budu spremni i na određene posljedice ako žele mimo natječaja zapošljavati svoju rodbinu, stranačke podobnike ili si nezakonito priskrbiti dio imovine.\r\n\r\nTakvim postupanjem Povjerenstvo čini važne korake naprijed prema razvijenim demokracijama kada je riječ o sprječavanje zloporabe vlasti te razgranatoj korupciji i nepotizmu. I upravo zbog toga su, čini se, stali na žulj aktualno vlasti. I to, unatoč činjenici, da su vladajući staviti ‘svog čovjeka’ Natašu Novaković, na čelnu dužnost u tom tijelu.\r\nNo, kako ona zbog svog osobnog integriteta očito ne želi ispunjavati njihove želje metući pod tepih njihove nezakonite postupke, došla je na udar onih koji su je nedavno sami izabrali, pa sada žele oduzeti najveći dio ovlasti koje ima to nadzorno tijelo.\r\n\r\nTako ministar uprave Lovro Kuščević mjesecima najavljuje novi zakon o Povjerenstvu po kojem bi mu se smanjile ovlasti. Umjesto kažnjavanja to tijelo bi, kako je to zamislio, moglo izricati tek – opomene. Ako netko ne ispuni točno svoju imovinsku karticu, Povjerenstvo bi mu valjda samo trebalo poslati zamolbu da to ispravi.\r\nAko neki dužnosnik zaposli svog ujaka, sestričnu ili stračnačkog kolegu mimo natječaja i pravila, Povjerenstvo bi ga, po Kuščeviću, valjda trebalo blago zamoliti da to ubuduće ne čini, ali imenovani mogu ostati. Slično bi trebalo biti i u situacijama kad, primjerice, HNS-ovci hrpimice zapošljavaju samo one s njihovom iskaznicom u neki fond za zaštitu okoliša koji tretiraju kao –plijen.\r\n\r\nAko se realizira ono što Kuščević predlaže, a njegov šef Plenković odobrava, onda bi Hrvatska otišla još jedan korak unazad u odnosu prema razvijenim demokracijama, čak i kada se gleda na postojeće stanje. Političari, odnosno, dužnosnici bi mogli raditi što hoće, ne bi bilo nikakvog tijela koje bi moglo utvrditi kako to što rade nije u redu i izreći im maker simboličnu kaznu.\r\nMinistar financija Zdravko Marić mogao bi opet uz pomoć poduzetnika Jollyja na nekom novom Svjetskom prvenstvu visjeti mu s ramena, ministru Tolušiću ništa ne bi stajalo na putu da napravi još jednu ‘pečenjaru’ od 120 kvadrata i to ne unese u imovinsku karticu, a pred kućom ministrice Gabrijele Žalac bi bez ikakvih problema mogao ‘uskrsnuti’ još jedan Mercedes za nekog člana obitelji od poduzetnika koji dobro prolazi u poslovima s državom.\r\n\r\nI naravno, ako još tko ima nezaposlen od rodbine i stranačkih podobnika iz vladajućih struktura, moći će bez dodatnih preispitivanja na državnu plaću. Ako pak voze prebrzo ili s nešto više promila, ili ako si požele službenom karticom platii večeru svojim ‘pajdašima’ ili kupiti ‘hulahopke’, neće biti nikakvih mehanizama da ih se u tome spriječi.\r\nHrvatska će postati još veći El Dorado za nekažnjeno djelovanje dužnosnika bez opasnosti da ih se može kazniti zbog sukoba interesa. S obzirom na to, nije ni čudo što smo na ljestvici europskih zemalja, na samom dnu, trenutno, samo iznad Bugarske. S Kuščevićevim ‘zakonima’ i Bugarima ćemo, nažalost, vrlo skoro gledati u leđa.\r\n\r\nFoto: Admir Buljubašić/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/hrvatska/udri-po-povjerenstvu-kuscevicev-put-prema-divljem-zapadu/ </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190404090431.jpg\"],\"tags\":[\"teleskop\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/hrvatska/udri-po-povjerenstvu-kuscevicev-put-prema-divljem-zapadu/\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0000000000000000000000000000000000000000",
  "block": 32929599,
  "trx_in_block": 4294967295,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 50,
  "timestamp": "2019-05-15T13:02:18",
  "op": [
    "fill_vesting_withdraw",
    {
      "from_account": "maarko",
      "to_account": "maarko",
      "withdrawn": "18043.177376 VESTS",
      "deposited": "9.046 STEEM"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "16a523f3a8acc10808fa2beac4ad84f68bab20bb",
  "block": 32758140,
  "trx_in_block": 32,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-09T14:05:18",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "bruxellesooxfordporuujeplenkoviuekonomijavamjeloajavnaupravajogora-3q2wd916nv",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "c146dc9ecedaf6e3e375ba49bd7d3a54c9a7038e",
  "block": 32758097,
  "trx_in_block": 15,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-09T14:03:09",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "bruxellesooxfordporuujeplenkoviuekonomijavamjeloajavnaupravajogora-3q2wd916nv",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "f0270ef723e7636bf63a988791651c0fcbed6618",
  "block": 32757897,
  "trx_in_block": 48,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-09T13:53:09",
  "op": [
    "transfer",
    {
      "from": "resteembot",
      "to": "maarko",
      "amount": "0.001 SBD",
      "memo": "A gift"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "52df2f9516a58c256d8b01e943aff4587c809284",
  "block": 32757770,
  "trx_in_block": 25,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-09T13:46:48",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "bruxellesooxfordporuujeplenkoviuekonomijavamjeloajavnaupravajogora-3q2wd916nv",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "788f1e639ac1049f057bb8dbace68e45bddfa03b",
  "block": 32757768,
  "trx_in_block": 12,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-09T13:46:42",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "bruxellesooxfordporuujeplenkoviuekonomijavamjeloajavnaupravajogora-3q2wd916nv",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "788f1e639ac1049f057bb8dbace68e45bddfa03b",
  "block": 32757768,
  "trx_in_block": 12,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-09T13:46:42",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "teleskop",
      "author": "maarko",
      "permlink": "bruxellesooxfordporuujeplenkoviuekonomijavamjeloajavnaupravajogora-3q2wd916nv",
      "title": "Bruxelles o Oxford poručuje Plenkoviću: Ekonomija vam je loša, javna uprava još gora",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190429117031.jpg</center> <br/>Na začelju\r\nNimalo optimistične prognoze iz Bruxellesa za Hrvatsku\r\nMarko Barišić\r\nDok iz Banskih dvora pučanstvu umornom od čekanja na ekonomski oporavak zemlje, zbog čega se i događa masovno iseljevanje mlađe populacije, uporno pristižu očitovanja kako je sadašnja Vlada, kako vole govoriti, stabilizirala javne financije i državu vodi u dobrom smjeru, iz Bruxellesa stižu podaci koji ne potkrjepljuju taj optimizam koji nerijetko graniči sa samohvalom.\r\n\r\nTako i najnovija proljetna prognoza Europske komisije objavljena 7. svibnja o rastu bruto-drštvenog proizvoda (BDP) za 2019. govori da je Hrvatska na začelju među usporedivim tranzicijskim državama. U odnosu na, primjerice, Poljsku, Mađarsku, Sloveniju, Slovačku, Rumunjsku te Bugarsku, jedino Hrvatska ni ove godine neće imati rast BDP-a iznad 3 posto. Lijepoj našoj predviđaju rast od samo 2,6 posto u ovoj godini, čime su bruxelleski kontrolori smanjili naniže raniju prognozu od 2,7 posto.\r\n\r\nUsporedbe radi, Poljskoj se za 2019. predviđa rast od 4,2 posto, Slovačkoj, 3,8 posto, Mađarskoj 3,7 posto, Rumunjskoj i Bugarskoj po 3,3 posto i Sloveniji 3,1 posto. I dok je hrvatski BDP i prethodne dvije godine rastao približno isto, ali uvijek ispod 3 posto, Rumunji su godinama imali visoke stope, čak i preko 7 posto, Poljaci su bili oko 5 posto, a Mađari i Slovenci iznad 4 posto, dok se slovačko gospodarstvo opet nalazi u uzlaznoj putanji.\r\n\r\nBugarska, pak, zemlja koja nas ekonomski sustiže, ali je i dalje sveukupno ispod Hrvatske, na zadnjem mjestu u EU-u, zadnjih godina rasla je iznad 3 posto, a tako joj se predviđa i za sljedeću godinu. Nasuprot tome, Hrvatskoj u 2020., kad će predsjedati Europskom unijom, predviđaju manji rast nego ove godine, svega 2,5 posto. I opet će biti najmanji u odnosu na sve spomenute države.\r\n\r\nEkonomisti odavno upozoravaju da je glavni hrvatski problem zbog kojeg ne ide naprijed, iako zadnjih godina ima blagi rast, ali s obzirom da drugi oko nje rastu po bitno većim stopama, realno zaostaje za svima i nezadrživo klizi prema europskom dnu, u izostanku reformi posebice u javnoj upravi te u samoj strukturi gospodarstva. Naime, hrvatski rast se temelji na potrošnji građana, turizmu i manjim dijelom na pritjecanju sredstava iz europskih fondova.\r\n\r\nNasuprot tome, spomenute zemlje svoj uzelet baziraju na rastu industrijske proizvodnje kojom se osiguravaju i nova radna mjesta. U Hrvatskoj se ona, kako je poznato, iz godine u godinu smanjuje i sada predstavlja tek oko 15 posto udjela u BDP-u zemlje, dok je u većini usporedivih zemalja iznad 20, a u nekima i blizu 30 posto. Inače, Europska komisija je sebi za cilj postavila da u predstojećim godinama industrija dosegne razinu od 35 posto u ukupnom gospodarstvu EU-a.\r\n\r\nNo, to se nigdje ne događa stihijski, samo preko prepuštanja slobodnom tržištu. Odgovorne vlade to rade planski, potičući privatne investicije u tu granu kroz stvaranje uvjeta za njihovo učinkovito poslovanje uklanjajući im administrativne prepreke i dajući im porezne olakšice koje se kroz plaće zaposlenih i druge poreze opet vraćaju u državnu blagajnu.\r\n\r\nKad je pak riječ o javnoj upravi, nijedna hrvatska vlada, pa ni ova, ne želi dirnuti u taj prostor gdje se zapošljavanja događaju pretežito prema stranačkom ili rodbinskom ključu. To je područje u kojem dominiraju tzv. uhljebi koji dobivaju plaću iz proračuna. Nije ni čudo što i najnovije rang liste (zadnja je ona iz Oxforda) sugeriraju da Hrvatska ima jednu od najgorih i najneučinkovitijih javnih uprava u Europi, pa i najzaostalijih kada je riječ o primjeni tehnoloških dostignuća, iako Lovro Kuščević, ministar za taj resor, misli da je stanje drukčije.\r\n\r\nTako se Hrvatska već godinama vrti u krugu. Niti ima reformi, niti bitnih pomaka u vezi sa stvaranjem uvjeta za gospodarski napredak zemlje. Vlade se po dolasku na vlast, nakon što najprije namire svoje stranačke poklonike (to im je obično prvi zadatak), najradije bave ideološkim pitanjima, a oni u njima zaduženi za gospodarstvo, provode cijele mandate, kako je to rekao jedan ekonomist, kao računovođe umjesto da bude kreatori razvoja zemlje.\r\n\r\nDa su tako radile vladajuće strukture u Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj ili Rumunjskoj, bili bi danas u društvu s Hrvatskom. Ali, srećom po njih, nisu. Oni su, barem u pojedinim vremenima, imali svoje reformatore i odgovorne političare, koji su, unatoč realnom strahu od gubitka izbora, napravili one nužne rezove i iskorake koje su ih sada gurnule na pozicije ispred Hrvatske, iako su i početkom 2000-tih bili iza nas.\r\n\r\nHrvatska takve nikako da dočeka. Ni aktualna garnitura iz Banskih dvora u tom pogledu, kako uostalom vidimo iz proljetnih prognoza Europske komisije o rastu BDP-a, nije od onih koje ćemo moći pamtiti po nekom ključnom iskoraku koji je napravila za gospodarski oporavak zemlje. Nažalost. <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/hrvatska/bruxelles-o-oxford-porucuje-plenkovicu-ekonomija-vam-je-losa-javna-uprava-jos-gora/ </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190429117031.jpg\"],\"tags\":[\"teleskop\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/hrvatska/bruxelles-o-oxford-porucuje-plenkovicu-ekonomija-vam-je-losa-javna-uprava-jos-gora/\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0000000000000000000000000000000000000000",
  "block": 32728090,
  "trx_in_block": 4294967295,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 41,
  "timestamp": "2019-05-08T13:02:18",
  "op": [
    "fill_vesting_withdraw",
    {
      "from_account": "maarko",
      "to_account": "maarko",
      "withdrawn": "18043.177376 VESTS",
      "deposited": "9.042 STEEM"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "49bc7f9f2294900a098048c853bc63974fabc62c",
  "block": 32695715,
  "trx_in_block": 7,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T10:02:45",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "animad",
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "8fcca82ea6b5669f3dea0effa580ee4f8777714b",
  "block": 32695440,
  "trx_in_block": 3,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T09:49:00",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "02495152165a296cb8d509e1504eae54e909f31a",
  "block": 32695414,
  "trx_in_block": 36,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T09:47:42",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "270f25fd4c6b5fbe0e0d321ec2743939e384e8a1",
  "block": 32695116,
  "trx_in_block": 29,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T09:32:48",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "steeming-hot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "weight": 1
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "ad8eb587587d3a7f05d9d1d31a8cabf6f55ed8f3",
  "block": 32695103,
  "trx_in_block": 7,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T09:32:09",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "mack-bot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "weight": -50
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "e8c5cfebace5dab048dfaa3497fe0f35dd253f4f",
  "block": 32695101,
  "trx_in_block": 6,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T09:32:03",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "e8c5cfebace5dab048dfaa3497fe0f35dd253f4f",
  "block": 32695101,
  "trx_in_block": 6,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-05-07T09:32:03",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "guyverhofstadt",
      "author": "maarko",
      "permlink": "polemikeokobudunostieuropskeunijezatoaustrijskikancelarkurzneelieuropskuvojsku-d3f94fzn4g",
      "title": "Polemike oko budućnosti Europske unije: Zašto austrijski kancelar Kurz ne želi europsku vojsku?",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190406093382.jpg</center> <br/>U jeku kampanje za skore izbore za Europski parlament, održava se i rasprava o tome kakva bi Europska unija trebala u budućnosti biti. Polemike u vezi s tim vode se u dva pravca. Jedni bi htjeli snaženje Unije čak do mjere da bi trebala postati neka vrsta naddržave, dok drugi govore da treba smanjiti i postojeće ovlasti Bruxellesa kako bi države zadržale ključnu ulogu.\r\n\r\nKao glasnogovornik prvih istupa kandidat europskih liberala za mjesto predsjednika Europske komisije Guy Verhofstadt. Zalaže se za veće ovlasti EU-a na svim razinama. Konkretno, to znači da bi se, po njemu, predsjednika te neformalne EU vlade trebalo birati izravno na izborima, a ne kao sada u Europskom parlamentu. Zagovara i transnacionalne liste koje su, po njemu, prava demokracija. Verhofstadt je također za ukidanje načela o jednoglasnom odlučivanju unutar Vijeća EU-a, tijela koje čine čelnici svih država članica.\r\n\r\nTrenutno, nijedna odluka ne može biti donesena ako se o njoj prethodno ne suglase svi, što znači da postoji pravo veta koje može iskoristiti svaka država članica. U praksi se to pravo najčešće koristi u bilateralnim pitanjima. Tako je Slovenija godinama blokirala Hrvatsku zbog neriješenog međusobnog graničnog pitanja, dok je Grčka sve do nedavno zaustavljala Makedoniju na njenom putu prema zapadnim integracijama zbog imena te države (koja se sada zove Sjeverna Makedonija).\r\n\r\nUz liberale su i Zeleni koji se zalažu za „zajedničku ekonomsku politiku“ koju vode Komisija i EU parlament. Njihova kandidatkinja za čelnicu Europske komisije Ska Keller podržava ideju na kojoj inzistiraju i liberali o uvođenju transnacionalnih lista. To znači primjerice da bi se na razini cijele EU birali pučani, socijaldemokrati, liberali, konzervativci... U Europski parlament išli bi zastupnici koji bi dobili najviše glasova bez obzira iz koje države potječu, dok se sada to tijelo popunjava prema kvotama koje pripadaju svakoj državi u odnosu na broj stanovnika.\r\n\r\nZa korjenitu reformu EU-a je i austrijski kancelar Sebastian Kurz. On traži novi Lisabonski ugovor jer „trenutni više nije odgovarajući“. Zalaže se za više supsidijarnosti pri provođenju politike EU-a, dakle, prenošenja što više ovlasti na niže razine. Kurz predlaže da se smanji broj povjerenika u Europskoj komisiji u kojoj sada sjedi predstavnik svake zemlje članice što je po njemu dovelo do toga da „imamo više povjerenika nego područja odgovornosti“. Austrijski kancelar bi rado htio da samo Bruxelles bude sjedište Europskog parlamenta, dok bi odlaske u Strasbourg trebalo ukinuti, što naravno Francuskoj ne odgovara.\r\n\r\nKurz, uz to, zagovara i veće ovlasti Unije u pogledu uspostavljanja „zajedničke vanjske i sigurnosne politike“ što bi u praksi značilo da bi Bruxelles određivao razinu suradnje između pojedine zemlje EU-a primjerice s Rusijom, Kinom ili SAD-om, dok je to sada u nadležnosti svake pojedine članice. No, austrijski čelnik nije za stvaranje „europske vojske“ te se u tom pogledu, iako je njegova Narodna stranka članica europskih pučana, razlikuje od Angele Merkel ili Emmanuela Macrona koji su prošle godine kazali da „EU treba svoju vojsku kao dopunu NATO-u“.\r\n\r\nZasada je taj projekt na čekanju jer nema većinsku potporu država članica EU-a, posebice oštro tome se usprotivila Nizozemska, a tome se žestoko protivi i SAD doživljavajući je kao „konkurenta NATO-u“ u kojem vodi glavnu riječ. No, zato se puno ozbiljnije govori o uspostavi europske granične i obalne straže, policijske formacije, koja bi štitila europske granice i na kopnu i na moru, što posebno zagovara Macron. Danas te granice štiti svaka zemlja članica uz pomoć i financijsku i logističku iz Bruxellesa, dok zagovornici snažnije EU traže da se to pitanje izuzme iz odgovornosti pojedinih država i prebaci na EU.\r\n\r\nNa drugoj strani od onih koji zagovaraju snaženje EU-a, su uglavnom lideri bivših tranzicijskih zemalja istočne Europe, posebice mađarski čelnik Viktor Orban te vođe Češke i Poljske. Orban je zagovaratelj više nacionalne suverenosti i voli nastupati kao borac protiv „odnarođene bruxelleske elite“ posebice kada je riječ o zaštiti mađarskih, pa i europskih, granica od priljeva migranata čiji masovni dolazak, po njemu, ugrožava kršćanski identitet Europe. I u pogledu vođenja samostalne vanjske politike Orban traži da države same o tome odlučuju čime brani svoje bliske ekonomske pa i političke odnose s Rusijom na što vrlo kritički gledaju u Bruxellesu.\r\n\r\nRasprave o tome kakva Europska unija treba biti će se nastaviti. Slovenski premijer Marijan Šarec je nedavno kazao da je taj politički okvir nešto najbolje što se toj državi u novijoj povijesti dogodilo, ali je i upozorio da „sve što dolazi iz europskih ureda, ne treba uzeti kao nešto sveto“. Šarec je kazao da Slovenija treba u EU voditi „suverenu politiku baziranu na nacionalnom interesu“ i pritom sklapati, kako je rekao, pragmatična ad hoc savezništva, od prilike do prilike. Hrvatska politika, načelno, uglavnom stoji na tim pozicijama o EU kao savezu država iako je nerijetko i kod nas bilo birokrata koji su bili „papskiji od pape“, kako je Šarec nazvao one u Sloveniji koji su bez preispitivanja primjenjivali europske direktive, pa i one koje su zemlji donosile štetu.\r\n\r\nFoto:Philipp Guelland/EPA/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/svijet/polemike-oko-buducnost-europske-unije-zasto-austrijski-kancelar-kurz-ne-zeli-europsku-vojsku/ </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/05/HN20190406093382.jpg\"],\"tags\":[\"guyverhofstadt\",\"sebastiankurz\",\"viktororban\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/svijet/polemike-oko-buducnost-europske-unije-zasto-austrijski-kancelar-kurz-ne-zeli-europsku-vojsku/\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "0000000000000000000000000000000000000000",
  "block": 32526621,
  "trx_in_block": 4294967295,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 5,
  "timestamp": "2019-05-01T13:02:18",
  "op": [
    "fill_vesting_withdraw",
    {
      "from_account": "maarko",
      "to_account": "maarko",
      "withdrawn": "18043.177376 VESTS",
      "deposited": "9.038 STEEM"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "a3d7795f76dbc9f9165a9acea57d5fe8e27ee470",
  "block": 32436706,
  "trx_in_block": 11,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-28T10:03:24",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "yehey",
      "author": "maarko",
      "permlink": "premijerkasturgeonneodustajebrexitopetprobudiotenjekotskezaneovisnou-j7wl8h1z6y",
      "weight": 1000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "6b6c18ada404886ff34ebfe8f033fb8337269e4e",
  "block": 32435853,
  "trx_in_block": 10,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-28T09:20:45",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "fminerten1",
      "author": "maarko",
      "permlink": "premijerkasturgeonneodustajebrexitopetprobudiotenjekotskezaneovisnou-j7wl8h1z6y",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "f855aa354926fdc2846f026c1011ca928d0defda",
  "block": 32435815,
  "trx_in_block": 7,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-28T09:18:51",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "premijerkasturgeonneodustajebrexitopetprobudiotenjekotskezaneovisnou-j7wl8h1z6y",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "145cd30c0e7b72c28ece5088b3bd087fa1d9b385",
  "block": 32435544,
  "trx_in_block": 22,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-28T09:05:18",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "steeming-hot",
      "author": "maarko",
      "permlink": "premijerkasturgeonneodustajebrexitopetprobudiotenjekotskezaneovisnou-j7wl8h1z6y",
      "weight": 1
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "cce55e28d501f039e21fef0f2345cc8dc5f7e4f1",
  "block": 32435509,
  "trx_in_block": 23,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-28T09:03:33",
  "op": [
    "comment_options",
    {
      "author": "maarko",
      "permlink": "premijerkasturgeonneodustajebrexitopetprobudiotenjekotskezaneovisnou-j7wl8h1z6y",
      "max_accepted_payout": "1000000.000 SBD",
      "percent_steem_dollars": 10000,
      "allow_votes": true,
      "allow_curation_rewards": true,
      "extensions": [
        [
          0,
          {
            "beneficiaries": [
              {
                "account": "steempress",
                "weight": 1500
              }
            ]
          }
        ]
      ]
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "cce55e28d501f039e21fef0f2345cc8dc5f7e4f1",
  "block": 32435509,
  "trx_in_block": 23,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-28T09:03:33",
  "op": [
    "comment",
    {
      "parent_author": "",
      "parent_permlink": "brexit",
      "author": "maarko",
      "permlink": "premijerkasturgeonneodustajebrexitopetprobudiotenjekotskezaneovisnou-j7wl8h1z6y",
      "title": "Premijerka Sturgeon ne odustaje: Brexit opet probudio težnje Škotske za neovisnošću",
      "body": "<center>https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/04/H20170609007401.jpg</center> <br/>Brexit, izlazak Britanije iz Europske unije, osim političkih podjela unutar Ujedinjenog kraljevstva dovodi u pitanje i cjelovitost tog nekadašnjeg imperija. Osim napetosti koje izaziva mogući tvrdi granični režim između Sjeverne Irske i Republike Irske, koji postaje granicom između Velike Britanije i Europske unije, opet se otvara tzv. škotsko pitanje.\r\nPremijerka tog političkog entiteta Nicole Sturgeon ovih dana je, u slučaju realizacije Brexita, najavila političku inicijativu za održavanjem novog referenduma o neovisnosti Škotske, zemlje s nešto više od pet milijuna stanovnika, koji bi se trebao održati najkasnije u svibnju 2021. godine. Sturgeon je kazala da će s tim prijedlogom izići pred škotski parlament do kraja ove godine.\r\n\r\nU slučaju da parlament to i prihvati, bio bi to drugi referendum o neovisnosti. Na onom prvom, 2014. Škoti su većinom od 55 posto glasovali za ostanak u Ujedinjenom kraljevstvu, odnosno, bili su protiv otcjepljenja. Tada je, međutim, bio i drugi politički kontekst jer su s ostankom u Britaniji Škoti tada glasovali i za ostanak u Europskoj uniji.\r\nKako su na referendumu o Brexitu 2017., za razliku od Engleza i Velšana, Škoti većinom od 62 posto bili protiv izlaska Britanije iz EU-a (protiv su bili i u Sjevernoj Irskoj s 55 posto) sada ponovno rastu škotske težnje za neovisnošću. Za premijerku Sturgeon to je opravdani temelj za održavanje novog referenduma.\r\n\r\nAko do njega dođe, što ovisi isključivo o odnosu snaga u škotskom parlamentu, onda će i kampanja koja će se voditi biti bitno drukčija. Iz Londona su Škotima uoči prethodnog referenduma, između ostalog, prijetili da će morati proći cijelu proceduru oko pristupa te zemlje Europskoj uniji i da neće moći zadržati britansku funtu uz koju se tada mnogi vezali svoju financijsku stabilnost.\r\n\r\nU novim okolnostima, kada Britanija više neće biti dijelom EU-a, a ni funta s obzirom na potrese koji se u vezi s njom u zadnje vrijeme događaju više nije tako presudno primamljiva, pred Škotima je vrlo izazovno razdoblje pri čemu, prema analitičarima, rastu šanse pobornika neovisnosti odnosno otcjepljenja.\r\n\r\nU kampanji će pritom, uz ona vezana uz nacionalnu emancipaciju i očekivanja u budućnosti, vjerojatno dominirati dva, uvjetno govoreći, sukcesijska pitanja. Prvo je gospodarsko i tiče se nafte i plina u Sjevernom moru uz škotsku obalu u što je i vlada iz Londona kroz desetljeća uložila puno sredstava. Drugo je sigurnosno, a vezano je uz britanski nuklearni arsenal (uključivo s nuklearnim podmornicama) smješten u cijelosti na sjeveru Škotske, koji će u slučaju otcjepljenja morati potražiti drugo utočište.\r\n\r\nŠto se tiče razgraničenja, tu ne bi trebalo biti problema jer je granica između Engleske i Škotske jedna od najstarijih na svijetu, a takva je bila i 1707. kad je njihovim ujedinjenjem stvorena Velika Britanija (1801. priključena joj je i Irska, od koje se 1922. odvaja današnja Republika Irska). Pred Škotskom je očito izazovno političko razdoblje jer je i premijerka Sturgeon, ponovnom aktualizacijom referenduma o neovisnosti, i svoju sudbinu vezala uz to pitanje.\r\n\r\nZato će vjerojatno uložiti sve snage koje joj stoje na raspolaganju kako bi u tome i uspjela. A ona je uporna. U Škotsku nacionalnu stranku učlanila se još kao srednjoškolka kad je to bila marginalna grupacija. Išla je od izbora do izbora i uspinjala se. Predsjednicom SNP-a i nedugo potom škotskom premijerkom postala je nakon neuspjelog referenduma o neovisnosti Škotske kad je dotadašnji lider Alex Salmond morao odstupiti.\r\n\r\nVeć tada je britanskom premijeru Davidu Cameronu koji je najavio referendum o Brexitu poručila da će „ode li Britanija iz EU, ostati bez Škotske“. Mediji iz Londona nazivali su je zbog oštrih i jasnih poruka „najopasnijom ženom u britanskoj politici“, oni pak iz Edinburgha „novom škotskom kraljicom“. Svoju snagu pokazala je na više britanskih i škotskih izbora kada je sa SNP-om redovno pobjeđivala.\r\n\r\nVjetar u leđa daje joj činjenica da je njen stav podržala i većina Škota na glasovanju o Brexitu. Sturgeon na tom putu za neovisnošću Škotske ima i brojne ugledne pobornike. Jedan od njih je i glasoviti glumac Sean Connery koji je i uoči prošlog referenduma o neovisnosti pozvao svoje sunarodnjake da na listiću zaokruže „za“. Kao Škot, oduvijek zaljubljen u Škotsku, poručio je tada, prilika za stjecanje neovisnosti je „predobra da bi ju se propustilo“.\r\n\r\nSturgeon, koja je od početka svog političkog djelovanja zastupala neovisnost Škotske, Brexit je shvatila kao novu priliku za ispunjenje svog davno zacrtanog cilja. Uostalom, ne bez opravdanog razloga, još ranije su je neki njeni suparnici nazvali „ženom koja bi mogla zabiti posljednji čavao u lijes Ujedinjenog Kraljevstva“.\r\n\r\nFoto: Robert Perry/Hina <br /><center><hr/><em>My blog posted with <a href='https://wordpress.org/plugins/steempress/'>SteemPress</a> : https://teleskop.hr/svijet/premijerka-sturgeon-ne-odustaje-brexit-opet-probudio-teznje-skotske-za-neovisnoscu/ </em><hr/></center>   ",
      "json_metadata": "{\"community\":\"steempress\",\"app\":\"steempress/1.4\",\"image\":[\"https://teleskop.hr/wp-content/uploads/2019/04/H20170609007401.jpg\"],\"tags\":[\"brexit\",\"nicolesturgeon\",\"skotska\",\"velikabritanija\"],\"original_link\":\"https://teleskop.hr/svijet/premijerka-sturgeon-ne-odustaje-brexit-opet-probudio-teznje-skotske-za-neovisnoscu/\"}"
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "bca16e7e43b6e01e1be4590095dae376abf9db7a",
  "block": 32393502,
  "trx_in_block": 25,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-26T22:02:12",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "deelazaboravilaiodbacilajokajorasatunasudbinaborcazaslovenskujunugranicu-sqmqjq7zlf",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "bb227d9a56b34a65e7f75efb247d688a0fd8a128",
  "block": 32392545,
  "trx_in_block": 20,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-26T21:14:21",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "merkelimacronpokapajuvuievuidejurazmjeneteritorija-a8x5bdy8x8",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "23d13a7bd1ef9c1dd3bd1ecb7662aa6f2984edb7",
  "block": 32391381,
  "trx_in_block": 9,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-26T20:16:06",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "pusteprieomilijardamanemamjestaeuforijiopreznoskinezima-eb4ozwff56",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "efc8fc94e7743d9f51436f18009958fe566eec5f",
  "block": 32390051,
  "trx_in_block": 14,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-26T19:09:33",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "letodminnesotedohrvatskejesulif-16blockstiglinaplesosluajno-ss3t4e7vt7",
      "weight": 10000
    }
  ]
}

{
  "trx_id": "39dd03efa44cc98acb4c278c057aa81964aeecb5",
  "block": 32388454,
  "trx_in_block": 11,
  "op_in_trx": 0,
  "virtual_op": 0,
  "timestamp": "2019-04-26T17:49:42",
  "op": [
    "vote",
    {
      "voter": "maarko",
      "author": "maarko",
      "permlink": "pljakastoljeaupuliirijecihoeliistraiteljipokucatinavratakonaraijakovia-dcynwso3pv",
      "weight": 10000
    }
  ]
}